Povoljno vrijeme u većem dijelu marta mrkonjićki ratari iskoristili su za pripremu oranica za proljećnu sjetvu. Planirano je da se zasije oko tri hiljade hektara oranica, kao i prethodne godine. Najviše površina zasijeće se kukuruzom, zatim sa zobi, ječmom i povrćem. Poljoprivredne apoteke obezbijedile su dovoljne količine sjemena i mineralnih đubriva. Međutim, poljoprivrednici su nezadovoljni visokim cijenama sjemenskog repromaterijala i vještačkog đubriva, koje su znatno veće nego prošle godine, pa se postavlja pitanje isplativosti sjetve.

Poljoprivrednik Duško Gajičić u Podrašnici planira da zasije oko pet dunuma oranica.Vrijeme u martu bilo je povoljno za pripremu oranica. Međutim, sjetva u Podraškom polju počinje krajem marta i traje do kraja aprila. Sjemena su skupa i poljoprivrednici su nezadovoljni. Ako ne bude regresiranja sjemena, neki najavljuju smanjenje površina koje će zasijati kaže Gajičić. Slično priča i Milenko Župuć iz Gustovare: Planirao sam da zasijem pet-šest dunuma oranica. Ni sam ne znam da li ću uspjeti toliko, jer su cijene sjemena i vještačkog đubriva visoke. Sto kilograma "vještaka" košta 57 maraka, a kilogram sjemenskog krompira je 1,30 maraka. Vještačko đubrivo je 11 maraka skuplje nego prošle godine, što je pogubno za poljoprivrednike. U Bjelajcu, naselju udaljenom desetak kilometara od Mrkonjić Grada, Vojin Šarić sa svojim komšijama Milovanom Vođevićem, Rankom Galićem i Milenkom Stipanovićem izvlači traktorom stajsko đubrivo na oranicu, gdje planira da zasije kukuruz. Uglavnom sijem kukuruz i nešto povrća. Deset kilograma sjemenskog kukuruza košta 40 do 45 maraka, što je zaista mnogo. Međutim, sijati se mora, jer se na selu od nečega mora živjeti. Grijeh je zemlju zapustiti i ne obrađivati. Nažalost, u našem selu posljednjih godina sve više je oranica koje se ne obrađuju, ali i livada koje niko ne kosi veli Šarić. Milovan Vođević važi za poljoprivrednika koji obrađuje najviše oranica u Bjelajcu. Svakog proljeća zasijem više od 20 dunuma oranica i to uglavnom kukuruzom, koji dobro uspijeva u našem kraju. Naravno, zasijem dosta i povrća, jer se ne isplati obrađivati male površine. Međutim, u našem selu svake godine obrađuje se sve manje njiva. Razlog je skupa obrada zemljišta i sjemena. Nevolja je što je sve više staračkih domaćinstava. Nije mi jasno zašto mladi bježe u grad, kada se i na selu od poljoprivrede može lijepo živjeti kaže Vođević.

Žita se dobro drže
Umjereno zahlađenje, koje je juče bilo praćeno povremenom kišom u nizinskim i susnježicom i snijegom u planinskim područjima Republike Srpske, neće ostaviti negativne posljedice na ozimim i drugim poljoprivrednim usjevima. Ovo je našem listu izjavio stručnjak Zavoda za strna žita Poljoprivrednog instituta u Banjoj Luci, dr Dragan Mandić. Prema njegovim riječima, ozima strna žita, prije svih pšenica i raž, u dosta dobrom su stanju, a s obzirom na neuobičajeno toplo vrijeme u proteklom dijelu zime, vegetacija je krenula 15 do 20 dana ranije, pa se do kraja ovog mjeseca, ukoliko ne bude nekih nepredviđenih okolnosti, može očekivati i izbijanje klasa. Zbog veće osjetljivosti na vremenske i druge uslove, u nešto lošijem stanju je usjev ozimog ječma, na kojem je primjetna bolest mrežasta pjegavost, ali, kako kaže dr Mandić, to je uglavnom prolaznog karaktera. Prema najavama meteorologa, promjenljivo i nešto svježije vrijeme, sa povremenim padavinama, zadržaće se i u narednih nekoliko dana.