|
Autor: Dakić Slobodan (Glas Srpske)
|
četvrtak, 25 avgust 2005 |
U Trijebovu kod Mrkonjić Grada mještani dobili asfalt. Ovo je značajan poduhvat za naše selo. Sada se nećemo više mučiti po blatu i makadamu. Sa asfaltom i vodom u našem selu počinje novi, ljepši život, rekao je Đorđe Jarić. Selo Trijebovo udaljeno je petnaestak kilometara od Mrkonjić Grada i nalazi se na padinama planine Manjače. Trijebovo je nekada bilo jedno od najvećih sela u mrkonjićkoj opštini. U njemu je živjelo više od četiri stotine domaćinstava, a sada živi oko 230 domaćinstava, uglavnom staračkih.
U selu smo imali školu koju je pohađalo više od 300 učenika iz našeg i susjednih sela Šahovci i Surjan. Sada u selu nema škole, jer su mladi ljudi otišli da žive u grad. Najviše ih je u Mrkonjiću i Sremskoj Mitrovici, a ima ih i na granici Rumunije - priča 65-godišnji Dragomir Gačić. Neki su se "skrasili" u Americi, Australiji, Kanadi. Ono što je najbitnije, niko od njih nije zaboravio rodni kraj. Tako su se ovog ljeta uključili da pomognu akciju asfaltiranja puta kroz selo - veli starina Dragomir. Naime, ovih dana radnici i mehanizacija "Mrkonjić-puteva" završili su asfaltiranje 4,5 kilometara puta kroz selo. U izgradnju puta uloženo je 260.000 maraka. Jednu trećinu novca obezbijedili su mještani, a dvije opština. Zanimljivo je da su domaćinstva za izgradnju puta dala od hiljadu do šest hiljada maraka, zavisno od toga koliko je koje domaćinstvo udaljeno od početka sela, do kojeg je prije 25 godina asfaltiran put od Mrkonjić Grada. Sada su asfaltirana dva puta. Asfaltirana je dionica puta dužine od dva kilometra, Milić polje - Jerići - Gačići - Čulić i Milić polje - Vidovići u dužini od 2,5 kilometra. Asfaltiranjem ovih putnih pravaca ostvaren je vjekovni san stanovnika da dobiju asfaltnu saobraćajnicu kroz selo. Ovo je značajan poduhvat za naše selo. Sada se nećemo više mučiti po blatu i makadamu. Sa asfaltnom i vodom u našem selu počinje novi, ljepši život - rekao je Đorđe Jarić. Upravo teški uslovi života bili su osnovni razlog zašto je najveći broj stanovnika Trijebova početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka napustilo selo. Vodu za piće dobili smo prije nekoliko godina izgradnjom vodovoda Rogolji - Trijebovo, koji je priključen na vodovod Zelenkovac - Mrkonjić Grad - kaže Miloš Vidović. Niko nije vjerovao da će selo dobiti vodu, jer su svi raniji pokušaji dovođenja vode propali. Naši stari su pričali da su vodu htjeli da dovedu Austrijanci krajem pretprošlog vijeka. Selo je trebalo da da dvije stotine volova. Međutim, mještani su odustali, mada su u štalama imali tri puta više volova, nego što je trebalo da daju. Eto, ipak, voda stigla, a da u selu nema ni desetak volova - priča Miloš. Mještani Trijebova pričaju da nije uspjela ni akcija dovođenja vode šezdesetih godina prošlog vijeka. Uz stanovnike koji žive u selu u stvaranje boljih uslova za život uključili su se i nekadašnji stanovnici Trijebova, koji sada ne žive u rodnom selu. Mi smo formirali udruženje "Moje selo, nekada i sada", čiji je osnovni zadatak da pomogne razvoju Trijebova. Osim rješavanja vodosnabdijevanja, izgradnje puta, crkve, udruženje planira da pomogne rješavanje i drugih problema kako bi se stvorili bolji uslovi za život stanovništva - naglasio je Dragoljub Šikman. U Trijebovu posebno su pogodni uslovi za stočarstvo. Neka domaćinstva, kao što su domaćinstva Steve Novakovića, Stevana i Radomira Prolića, Nikole Gačića bave se ovčarstvom. Ljubomir Milić nedavno je otvorio mini-farmu od deset krava. U planu je otvaranje još nekoliko mini-farmi za proizvodnju mlijeka.
Novi Život Ono što posebno raduje stanovnike Trijebova je činjenica da će u školu, poslije više godina, krenuti petoro prvačića. Uz djecu, vodu i novi put mještani Trijebova započinju novi, ljepši život sa nadom da u ovom selu neće zamrijeti život.
|