|
Na završnoj izložbi osnovci i srednjoškolci mogli su da se upoznaju sa oko pet stotina vrsta različitih gljiva, koje su bile izložene u hotelu "Krajina". Izložbom za mrkonjićke osnovce i srednjoškolce u hotelu "Krajina" juče je završena manifestacija "Dani gljiva" u ovoj opštini. Učenici i njihovi profesori mogli su da se upoznaju sa oko pet stotina vrsta različitih gljiva, koje su bile izložene u ovom hotelu. Inače, četvorodnevna manifestacija okupila je gljivare iz BiH, Srbije i Hrvatske.
Organizator ovog jedinstvenog okupljanja bilo je Udruženje gljivara iz Mrkonjić Grada, a pokrovitelj opština i Ministarstvo trgovine i turizma. Osim ekološkog, "Dani gljiva" imaju veliki značaj i za razvoj turizma. - Članovi našeg udruženja do sada su pronašli oko hiljadu različitih vrsta gljiva na planini Lisina. Naravno, broj gljiva je znatno veći. Međutim, problem nam predstavlja što nemamo odgovarajuću opremu za identifikaciju gljiva. Nadamo se da će nam nadležni pomoći da je nabavimo, što je za nas od velikog značaja - kaže član mrkonjićkog Udruženja gljiva Radoslav Gašić. Predsjednik Asocijacije gljivara Republike Srpske Vaso Grozdanić tvrdi da je u svijetu do sada otkriveno oko 10.000 od ukupno 100.000 vrsta gljiva. Većina ih nije jestiva, ali i otrovne se koriste u hemijskoj industriji. - Mnogima nije poznato da Srpska, uz izvoz električne energije i drveta, u inostranstvo plasira gljive. Na jednom hektaru šuma raste oko 40 godina, da bi se mogla eksploatisati. Za toliko godina znatno se više zaradi prodajom gljiva, nego sječom drva - kaže Grozdanić. On je dodao da su gljive osnovni indikator zagađenja prirode. Prve ukazuju na poremećaje u prirodi i meteorologiji. Zbog toga, smatra, gljivarstvo treba da se izučava u školama i da mu republičko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede posveti više pažnje. Gljivar iz Beograda Mirjana Davidović tvrdi da stanovništvo vrlo malo poznaje gljive. - U narodnu je ukorijenjeno mišljenje da kod nas postoje jestive i "pasije" gljive. Bitno je da shvate da i ono što nije jestivo može biti korisno za prirodu. Štiteći gljive, štitimo prirodu - kaže Mirjana Davidović. Ona tvrdi da jestivih gljiva u suštini ima malo, ali je malo i otrovnih. Najviše je onih koje nisu jestive ili otrovne, a interesantne su za naučnike koji se bave ovim područjem.
Proizvodnja Predsjednik Asocijacije gljivara Srpske Vaso Grozdanić tvrdi da je prije nekoliko godina tražio od nadležnog ministarstva da se vojni objekti, koji se ne koriste, daju uzgajivačima za proizvodnju gljiva. - Sramota je da naši trgovci uvoze velike količine šampinjona i bukovača iz Italije i Mađarske, umjesto da ih sami proizvodimo - tvrdi Grozdanić.
|